Povijest

Povijest dječjih vrtića Družbe Kćeri Božje ljubavi u Provinciji Božje providnosti

Družbu Kćeri Božje ljubavi osnovala je Majka Franziska Lechner 21. studenoga 1868. u Beču. Prema Franziskinoj želji članice Družbe trebaju biti službenice i oruđe neizmjerne Božje ljubavi. Kroz život ju je vodilo načelo: Činiti dobro, darivati radost, usrećivati i voditi u nebo.

Svrha Družbe bila je pružiti siromašnim djevojkama i kućnim pomoćnicama dom, odgoj i obrazovanje. Majka Franziska je otvarala sirotišta, internate, škole za siromašnu djecu i vrtiće. Odgojna dimenzija zauzimala je važno mjesto u njezinom životnom programu. Tako je Majka Franziska u prvih 25 godina djelovanja Družbe osnovala više od 30 dječjih vrtića. Odgajati, znači voditi i poučavati mladog čovjeka da on po odgoju može i hoće postati ono što bi po svome određenju trebao postati.

Na poziv nadbiskupa Stadlera, 28. travnja 1882., dolazi Majka Franziska Lechner s dvije sestre u Sarajevo i tako započinje djelovanje sestara na našim prostorima. Nakon smrti Utemeljiteljice (1894.) Družba Kćeri Božje ljubavi se nastavila širiti i po drugim mjestima Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Osnovani su brojni samostani, a u mnogima od njih do danas se nije ugasilo početno djelovanje. Neki su samostani, nažalost, bili zatvoreni ili oduzeti, a u nekima su promijenjene djelatnosti. U novim promijenjenim okolnostima važno područje djelovanja postao je župni apostolat gdje su sestre, živeći sa župnom zajednicom, svojim požrtvovnim radom, katehiziranjem, vođenjem crkvenih zborova, okupljanjem djece i mladih, uređivanjem crkava, vođenjem župskih domaćinstava i drugih aktivnosti u župi doprinosile odgoju u vjeri te u rješavanju raznih socijalnih problema. Važno područje djelovanja bio je odgoj i briga za djecu pa su sestre diljem naše provincije osnivale i vodile dječje vrtiće.

Djelovanje Kćeri Božje ljubavi danas kroz djelatnost predškolskog odgoja prema karizmi Utemeljiteljice

„Činiti dobro, darivati radost, usrećivati i voditi u nebo.”

Apostolsko djelovanje u dječjim vrtićima seže još od vremena naše Utemeljiteljice, samo se tada službeno nisu zvali vrtići, nego zabavišta ili Spielschulle. Na kraju svoga djelovanja Utemeljiteljica potiče svoje duhovne kćeri da uistinu shvate i razmisle o veličini, uzvišenosti i odgovornosti odgojiteljskoga poziva, da vršenje ove službe zahtijeva temeljne kreposti jer: „Što čovjek sam nema, ne može ni drugima dati. Samo onaj tko sam sebe posvećuje, može i od drugih očekivati plodove kreposti i posvećivanja.”

U našoj Provinciji Božje providnosti vrtići su djelovali u Sarajevu, Tuzli, Legradu, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Petrinji i u Novoj vesi 16 u Zagrebu. Na tim prostorima ugasila se ta djelatnost.

Danas na području naše Provincije djeluje devet dječjih vrtića. U Hrvatskoj pet: Dječji vrtić Anđeo u Svetom Iliji s područnim objektom u Oštricama kraj Novog Marofa, Dječji vrtić Svetog Josipa u Zagrebu s dvije podružnice u Koprivnici i Križevcima. U Bosni i Hercegovini djeluje Dječji vrtić Anđeli u Novom Travniku i u Albaniji su tri dječja vrtića.

Iz povijesti granešinskog vrtića Svetog Josipa

U kronici samostana Svetog Josipa u Granešini piše: „U novom još nedovršenom samostanu u Granešini počelo se živjeti i raditi 21. studenoga 1969. godine. Nakon kratkog vremena prihvatile su sestre dvanaestero djece , ispod godinu dana, iz Caritasa. U Caritasu je naime bilo mnogo djece, a mjesta malo. Iza toga dolazili su i neki roditelji s molbom da im sestre čuvaju djecu. U blizini nije bilo nijednog vrtića. Neka su djeca bila samo privremeno smještena. Broj djece u vrtiću sve se više povećavao. Djeci se posvećivala velika pažnja i ljubav. Osim toga odgovarali su im uvjeti, naročito vrijeme boravka – radilo se od 5 sati ujutro do 18 sati i dulje prema potrebi. U raznim potrebama obraćali su se roditelji k sestrama. Sestre su od kuće dovodile djecu na čuvanje čiji su roditelji morali rano na posao…mnogi roditelji su se odlučili da povećaju svoju obitelj za još jedno dijete samo u slučaju ako im sestre obećaju da će im dijete primiti na čuvanje. Bilo je mnogo raznih slučajeva gdje su sestre roditeljima izišle ususret i pomogle im u njihovim potrebama. Majke kažu da posve mirno rade na svom radnom mjestu, jer su osvjedočene da im je dijete u sigurnim rukama.“

Godine 1997. na snagu stupa Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi i Dječji vrtić Svetog Josipa registriran je kao javna ustanova sa svim zakonitostima i propisima. Dječji vrtić Svetog Josipa ustanova je koja u okviru djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja, te skrbi o djeci rane i predškolske dobi ostvaruje programe njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece u skladu sa socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji. U ostvarivanju vjerskog odgoja slijedi se program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi.

Osnivač je Družba Kćeri Božje ljubavi, Provincija Božje providnosti – zajednica koja svojim poslanjem i apostolatom nastoji činiti vidljivom Božju ljubav služeći obiteljima današnjice, posebno djeci koju nastoji usmjeravati prema kvalitetnijem i cjelovitijem promišljanju života i upućivanjem na izvor i počelo života - Boga Stvoritelja svega živoga, držeći se preporuke svoje Utemeljiteljice Majke Franziske Lechner: "Činiti dobro, darivati radost, usrećivati i voditi u nebo".

Obitelj i vrtić nalaze se u zajedničkom ostvarivanju odgojnih i vjerskih ciljeva. Kako i na koji način? Kroz:

1. Odgojne ciljeve vrtića – prema Godišnjem planu i programu rada;
2. Vjerske ciljeve vrtića - prema karizmatskoj dimenziji vrtića, kroz načela Utemeljiteljice Družbe Kćeri Božje ljubavi i njezinim odgojnim metodama.

Dječji vrtić obavlja svoju djelatnost i posluje u sjedištu i u podružnicama:

• Dječji vrtić SVETOG JOSIPA, PODRUŽNICA KOPRIVNICA sa sjedištem u Koprivnici, Đure Basaričeka 15.
• Dječji vrtić SVETOG JOSIPA, PODRUŽNICA KRIŽEVCI sa sjedištem u Križevcima, Trg Josipa Jurja Strossmayera 17.

Iz povijesti Dječjeg vrtića Svetog Josipa - Podružnica Koprivnica

U ljetopisu Zavoda Presvetog Srca Isusova u Koprivnici piše o članku „Dječje zabavište u Koprivnici“ koji je izišao u tadašnjim koprivničkim novinama „Hrvatski narod“ 21. listopada 1923.: „Sve predradnje za rečeno zabavište izvršene su. Osnivači su čekali samo na rješenje gradskog zastupstva. Gradsko zastupstvo je na svojoj sjednici dozvolilo osnutak zabavišta. Prema tome, nadamo se da će se radom valjda doskoro započeti.“

Dolazak časnih sestara i otvaranje dječjeg zabavišta podržali su i poduprli svi tadašnji koprivnički svećenici. Zanimanje koprivničkih roditelja za zabavištem bilo je veliko, no nedostajalo je prostora za tu plemenitu namjenu. Na zamolbu Družbe Kćeri Božje ljubavi napravila se zgrada koja je osim za zabavište, služila i uzvišenoj zadaći da bi se u njoj u duše mladog koprivničkog naraštaja sijalo sjeme svega onoga što je dobro, istinito i lijepo, a to je svrha naše Družbe: “Glavna svrha naše Družbe je odgoj ženske mladeži. U prvom redu škole. Otvaramo zabavišta, sirotišta…“ Dječje zabavište u novom Domu Presvetog Srca Isusova, dobilo je svoje prostorije za normalno djelovanje od 1925. Sestre djeluju prema karizmi svoje Utemeljiteljice sve do 1948. kada su morale napustiti Zavod zbog tadašnjih političkih promjena i vlasti.

Sestre danas žive i rade u maloj kući, u Basaričekovoj ulici 15, kraj Zavoda Presvetog Srca Isusova koji im je uspostavom demokratske vlasti 1991. ponovno vraćen te čekaju njegovu obnovu. Stupanjem na snagu Zakona o predškolskom odgoju dječji vrtić Presvetog Srca Isusova mijenja naziv u Dječji vrtić Svetog Josipa – Podružnica Koprivnica te pripada centralnom vrtiću koji se nalazi u Granešini.

Iz povijesti Dječjeg vrtića Svetog Josipa - Podružnica Križevci

Kad su se Kćeri Božje ljubavi već udomile u Koprivnici, odlučile su da u tom kraju prošire svoj djelokrug. Stoga je koprivnička predstojnica otišla u Križevce da izvidi prilike i od vlasti dobije dozvolu za otvaranje dječjeg zabavišta. Zapreke nije bilo. Od 1928. do 1947. Kćeri Božje ljubavi rade u zabavištu. Godine 1947. zabavište je prešlo u državne ruke. Iako je taj potez bio težak za sestre one su i dalje ostale u Križevcima i snalazile se u novim prilikama. Uspostavom demokratske vlasti vrtić je ponovno proradio. Najprije je djelovao pod nazivom Dječji vrtić sv. Anđela Čuvara. Stupanjem na snagu Zakona o predškolskom odgoju dječji vrtić mijenja naziv u Dječji vrtić Svetog Josipa – Podružnica Križevci te pripada centralnom vrtiću koji se nalazi u Granešini.